Uspon na Veliki Vilinac iz Vitlenice
Kada krenu ljetne vrućine planinarenje vrućim dalmatinskim planinama (Biokovo,Mosor,Kozjak itd.) poželjno je zamijeniti onim u susjednoj Bosni ili sjevernijim krajevima Hrvatske.Tako smo se ovaj vikend, koji je bio nešto hladniji od onog prethodnog, odlučili za uspon na Veliki Vilinac na Čvrsnici. Veliki Vilinac je drugi po visini vrh na Čvrsnici i po meni interesantniji i ljepši od najvišeg (Pločno). Na uspon smo krenuli iz Vitlenice dobro markiranom stazom, međutim ipak nismo previše skretali sa staze zbog opasnosti od mina.Veći dio uspona je ugodna šetnja kroz šume Jele i travnate doline. Pred završni uspon, prije izlaska na greben, prelazimo zaostale "fleke" snijega i uživamo u panorami prema Vilincu koji je povremeno nestajao u oblaku. Kada smo izašli na greben otvorio se prekrasan pogled zapadno prema najvišem vrhu Pločno a južno se jednim manjim dijelom vidio kanjon Tise. Blagim grebenom vrlo brzo dolazimo do vrha Veliki Vilinac. Na silasku se spuštamo do planinarskog doma Vilinac nešto niže od mjesta gdje smo izašli na greben, gdje na suncu uživamo u pogledu i marendi. Silazak je bio jednako zanimljiv kao i uspon jer na ruti od Vitrenica se ne prolazi velika visinska razlika u kojem se u jednom smjeru penje , a drugom spušta nego je cijela staza raznolika (spuštanje u doline, prolasci kroz usjeke, zaobilaženje čuka). Nakon uspješnog povratka odlazimo na nezaobilazne uštipke sa kajmakom i kiselo mliko u restoranu "Hajdučke vrleti".Uspon na Šćirovac sjevernom stranom iz Šuta
Nedjelja 10. svibnja 2009 bila je idealna za jedan šumoviti uspon na jedan od meni najzanimljivijih Biokovskih vrhova, Šćirovac 1617mnv. Šute su mali zabiokovski zaseok između Grabovca i Rastovca. Na cesti između Šestanovca i Zagvozda u Grabovcu iza crkve Svete Gospe skrenite lijevo prema Rastovcu i na toj uskoj cesti nakon crkve sv. Stjepana (s lijeve strane ceste) postoji križanje na kojem desno skrenete prema Šutama (pogledaj na karti). Više o cijelom usponu mozete pročitati u nastavku članka.
Lavina zamalo ubila Hrvatske alpinistice
Novosti ,slike i druge korisne informacije o drugoj hrvatskoj ženskoj ekspediciji "Everest 2009" možete pratiti na stranicama Hrvatskog planinarskog saveza
Izvještaj sa 19. planinarskog maratona "Mosor - 2009"
U Subotu 02.05.2009 u organizaciji HPD "Ante Bedalov" iz Kaštel Kambelovca održan je 19. planinarski maraton "Mosor - 2009".
Od 69 maratonaca samo 6 ih je odustalo. Prvi na cilj je stigao 33godišnji Ante Pešić (HPD "Imber - Mosor" Omiš) za 4.45 sati, drugi ujedno i najstariji planinar Vinko Tomaš (PD "Borik" Ðurđevac ) stigao je u vremenu 5.15 sati a treća je bila njegova kćerka Smiljana Tomaš s vremenom 8.40 sati. Najmlaðđ sudionik maratona bio je Rino Kos (18 godina). Sudjelovala su slijedeća planinarska društva:
- HPD "Ante Bedalov" Kaštel Kambelovac
- HPD "Zagreb - Matica" Zagreb
- HPD "Imber - Mosor" Omiš
- PK "Scout" Samobor
- PD "Orlova stina" Tomislavgrad (BIH)
- HPK "Sveti Mihovil" Šibenik
- AK Buzet
Svim sudionicima podijeljene su diplome, a prva trojica dobili su i medalje.
Promjene u PK Split
U četvrtak, 9. travnja 2009. održana je izborna skupština u Planinarskom klubu Split.
Za predsjednicu je izabrana Anamaria Marović, za dopredsjednicu Lile Tenžera, a nova tajnica je Iris Jurčević. Članovi novog Upravnog odbora su: Željko Matošić, Lidija Prusac, Vladimir Mitrović, Ankica Duvančić, Kristina Kulišić i Ružica Grgić. Na Skupštini je donesen i novi Statut Kluba, koji je u potpunosti usuglašen sa Statutom Hrvatskog planinarskog saveza i odredbama Zakona o turizmu.
19. planinarski maraton "Mosor - 2009"There are no translations available. HPD Ante Bedalov iz Kaštel Kmbelovca organizira 19. planinarski maraton "Mosor - 2009", 2. Svibnja 2009. (subota). Maraton nema natjecateljski karakter već planinari na vlastitu odgovornost (uz osiguranje GSS-a) prolaze maraton preko 6 vrhova Mosora i spuštaju se u Omiš gdje će dobiti priznanje. Maraton je produženi planinarski put "Kolijevkom Hrvatske Državnosti" jer obuhvaća dva povijesna grada, Klis i Omiš, zatim Poljica (Poljički statut), spomenik Mili Gojsalić i drevnu crkvu Sv. Jure na Koziku. Iskusniji planinari prolaze maraton 8-13 sati, a rekord za vrhunskog planinara, atletičara je 4.15 min. Pod opširnije pogledajte detalje o maratonu. |